Naslov:  "Nepojmljivo je da Silajdzic cetiri godine u svom stolu cuva
dokumente koje sam dao protiv Tute"


Interview nacinio: Senad Slatina

Kontroverzni lider Hrvatske stranke prava 1861. i vec potvrdeni izazivac
politickih skandala u Zagrebu Dobroslav Paraga svojim najnovijim javnim
istupima ponovo je uzburkao javnost u Hrvatskoj. Medunarodnom sudu za
ratne zlocine u Haagu on je 9. augusta 1997., na petu godisnjicu sudski
jos nerasvijetljenog ubojstva generala HOS-a Blaza Kraljevica, podnio
krivicnu prijavu protiv hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana
optuzujuci ga za "pripremu, organiziranje i izvodenje agresije na BiH".
Nedugo zatim, gospodin Paraga je organizirao i press konferenciju na kojoj
je prezentirao do sada manje poznate dokumente HDZ-a u kojima se poziva na
etnicku podjelu BiH. Odmah nakon ove konferencije drzavno tuzilastvo
podnijelo je prijedlog za pokretanje istrage protiv g. Parage zbog
uznemiravanja hrvatske javnosti i sirenja laznih vijesti. Dobroslav Paraga
roden je 1960. godine u Zagrebu. Studirao je pravo i teologiju. Sa 20
godina prvi put je osuden na cetverogodisnju zatvorsku kaznu zbog
potpisivanja Peticije za amnestiju politickih zatvorenika u tadasnjoj
Jugoslaviji. Zbog organiziranja raznih oblika protesta protiv okrutnosti i
zlostavljanja u zatvorima SFRJ, 1987. protjeran je iz Zagreba i jedno
vrijeme zivio u Ljubljani. U americkom Senatu prije pocetka ratova na ovim
prostorima izhodio je Rezoluciju kojom se osudjuju drzavni organi SFRJ
zbog nepostivanja osnovnih Ijudskih prava. Od februara 1990. Iider je
Hrvatske stranke prava. "Pravo je cudo da smo opstali i da smo jos uvijek
zivi", kaze za sebe i simpatizere HSP-a. Za osam godina postojanja u
atentatima je ubijeno 30 aktivista ove stranke, i to uglavnom u podnucjima
koja su bila izvan ratnih djelovanja.

"Slobodna Bosna": Gospodine Paraga, kada ste se upoznali sa g. Franjom
Tudjmanom i kako se razvijalo vase poznanstvo?

Paraga: Upoznali smo se pocetkom 80-tih godina tokom jedne sire akcije
izrade peticije i prikupljanja potpisa za amnestiju politickih zatvorenika
poslije Titove smrti u tadasnjoj Jugoslaviji. To poznanstvo je trajalo i
kasnije, kada smo se nasli iza resetaka zatvora u Lepoglavi, i nastavilo
se i po izlasku iz zatvora sve do kasnih 80-tih, kada Tudman od Ante
Markovica dobiva pravo da putuje po svijetu i zapravo vise provodi u
inozemstvu nego u Zagrebu. Tu se gubi taj raniji kontakt.

Senad Slatina ("Slobodna Bosna"): Jeste li kasnije, u vrijeme priprema za
prve visestranacke izbore, suradivali sa Franjom Tudmanom?

Paraga: Buduci da sam ga dobro poznavao, nisam bio sklon politickoj
suradnji s njim. Iz niza razgovora koje sam vodio sa njim ja sam mogao
primijetiti da je on cvrsto vjerovao u Jugoslaviju, i kroz brojne
razgovore je trazio novi povijesni dogovor izmedu Hrvata i Srba. Ja sam na
sve to gledao sa velikom sumnjom i insistirao sam na pravu naroda na
samoodredenje. Moje je politicko ubjedenje bilo da je Jugoslavija bila
uspostavljena mimo volje nesrpskih naroda i 1918. i 1945. U tom pogledu
nas se dvojica nikada nismo mogli slagati, i ja sam zazirao od bilo kakve
suradnje sa njegowm strankom.


TUDJMAN NIJE PRIPREMAO ODBRANU HRVATSKE

"Slobodna Bosna": Kada ste prvi put dosli u ozbiljnije politicke konflikte
sa Tudjmanom?

Paraga: Pa, vec 1990. godine, i to zbog jednog vrlo jasnog problema, a to
je bilo neraspustanje tadasnje Sluzbe drzavne sigurnosti, odnosno tajne
policije u Hrvatskoj, i nepokretanja postupaka protiv inicijatora nekih
zlocina koji su ranije izvrseni nad nekim Ijudima, ukljucujuci npr. mene
ili mog kolegu Brajdera koji je 1980. ubijen u zagrebackom zatvoru. Ljudi
koji su nas tada progonili ostali su glavni i 1990. bili u Sluzbi
sigurnosti kod Franje Tudjmana. I danas su neki od tih Ijudi u samom vrhu
obavjestajnih sluzbi u Hrvatskoj. To je bio znak da ce Hrvatska za
Tudjmanove vladavine na izvjestan nacin ostati pod kontrolom KOS-a i UDBE.

"Slobodna Bosna": Od 1990. Vi ste na celu Hrvatske Stranke Prava. Ubrzo
nakon formiranja stranke formiran je i HOS kao njeno vojno krilo. Da li je
vec u to vrijeme HOS bio vojni odraz politickog neslaganja sa HDZ-om?

Paraga: Svakako da je HOS nastao u Hrvatskoj 1991. kao nemirenje sa
Tudjmanovom pasivnoscu glede agresije na Hrvatsku. Tudjman je tada, naime,
tvrdio i duboko vjerovao da Srbija i JNA nece napasti Hrvatsku jer se on
sa njima dogovorio. Tudjman je vjerovao u sramni sporazum iz Karadjordjeva
od 25. ozujka 1991. Oni su se tada dogovorili o raspodjeli plijena nakon
mesarenja Bosne i Hercegovine, i on je smatrao da do sukoba Hrvatske i
Srbije nece doci. On je posve zanemario bilo kakve pripreme za obranu, sto
se kasnije vidjelo npr. kod napada na istocnu Slavoniju i Vukovar, kada on
nije poslao nijednu postrojbu tamo, smatrajuci branitelje Vukovara
remetilackim faktorom u Milosevic-Tudjmanovom sporazumu iz Karadjordjeva.
Rat u Hrvatskoj je, dakle, docekao nespreman. On nije reagirao ni kod
napada na Sloveniju, smatrajuci da se Hrvatska nema sta mijesati iako je
ranije potpisao pakt o medusobnom priznanju i zajednickoj obrani Slovenije
i Hrvatske. HOS je nastao tada kao spontana reakcija na nebranjenje
Hrvatske. Mi smo i u vrijeme napada na Sloveniju ponudili 500 nasih
dobrovoljaca i Slovenci nam to nisu zaboravili. Mi smo, takoder, na
vrijeme shvatili da ce se klanje nakon dogovora o dolasku UNPROFOR-a u
daleko strasnijoj formi nastaviti i u BiH jer su jastrebovi sa Dedinja i
Pantovcaka odlucili da je to glavni plijen u njihovom razgranicenju,
odnosno u njihowj tzv. rekonstrukciji Jugoslavije ili novom povijesnom
hrvatsko-srpskom sporazumu.

"Slobodna Bosna": Koliko je HOS u prvim fazama rata u BiH bio prisutan kao
organizirana formacija i kakvu je vrstu suradnje ostvarivao sa jedinicama
Armije BiH?

Paraga: On je nastao prilicno spontano, okupljanjem u to vrijeme
nemobiliziranih drzavljana BiH. Veliku ulogu je tu odigrao legendarni Blaz
Kraljevic. Od konca 1991. i prvim mjesecima 1992. on uspijeva formirati
zajednicke postrojbe Hrvata i Bosnjaka u HOS-u, s tim da se odmah izjasnio
da je njegov predsjednik G. Alija Izetbegovic i da je vlada pod ciju se on
komandu stavlja - Vlada Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Od prvog
dana je, dakle, bilo jasno da su general Blaz Kraljevic i svi dijelovi
HOS-a bili u sastavu Oruzanih snaga RBiH. Njihovi glavni centri bili su u
Ljubuskom i Mostaru. Oni uspijevaju odrzati ratno saveznistvo protiv
nadiruce Miloseviceve agresije na BiH. Ali su se vrlo brzo nasli izmedu
dva zrvnja jer je s druge strane Tudjman, takodjer, postao suagresor prema
ranijem sporazumu iz Karadjordjeva i preko Bobana, Kordica i kompanije se
umijesao u rat u BiH. Postrojbe HOS-a, jedine legalne formacije OS BiH u
zapadnoj Hercegovini, nasle su se izmedu Karadzicevih i Vucurevicevih
hordi iz istocne Hercegovine, te na udaru Bobanovih paravojnih snaga iz
tzv. Herceg-Bosne.

"Slobodna Bosna": Netrpeljivosti izmedu HDZ-a i HSP-a, odnosno HVO-a i
HOS-a, postojale su od osnivanja ovih partija i njihovih vojnih formacija,
ali su, cini se, kulminirale ubojstvom Blaza Kraljevica 9. augusta 1992.
Kakva su Vasa saznanja o tome zbog cega je doslo do tog atentata, ko su
njegovi izvrsioci i zbog cega taj zlocin ni nakon pet godina nije sudski
procesiran?

Paraga: Postrojbe HOS-a bile su glavna prepreka da se provede sporazum
Karadzic-Boban iz Graca. Blaz Kraljevic je oslobadao Trebinje sa namjerom
da ide cak i dalje. On nije htio prihvatiti scenarij Karadzic-Bobanove
podjele iz Graca. Zato je pala odluka o njegovoj likvidaciji. Nakon sto su
postrojbe HOS-a usle u Trebinje, 9. augusta je izveden atentat na ratni
stozer HOS-a i generala Kraljevica kao glavnog zapovjednika OS BiH u
zapadnoj Hercegovini. Tudman je 1994. priznao da je Susak provodio njegovu
politiku u Hercegovini kako Hercegovina ne bi otisla u HOS, u ekstreme,
dakle da ne bi otisla pod komandu legalne vlasti RBiH, cime je izravno
priznao sudjelovanje i naredbu o likvidaciji gen. Kraljevica i ratnog
stozera HOS-a u zapadnoj Hercegovini. To je bio uvod u kasniji rat Hrvata
i Bosnjaka.

"Slobodna Bosna": Ko su bili neposredni izvrsioci atentata?


ZAJEDNICKA AGRESIJA BOBANA I KARADZICA

Paraga: Kaznjenicka bojna sa Sirokog Brijega, kojom su zapovjedali Mladen
Naletilic Tuta i Ivan Andabak. Istraga ni nakon pet godina nije otvorena.
Ja sam krivicne prijave podnio jos u kolovozu protiv Brune Stojica,
Valentina Corica, Mladena Naletilica Tute i niza drugih Ijudi iz
Kaznjenicke bojne. Spis je, medutim, samo lutao izmedu Splita i Mostara, i
na kraju su u mostarskom sudu kazali kako je spis izgorio u vrijeme borbi
za Mostar.

"Slobodna Bosna": Kada ste primijetili konkretne politicke i vojoicke
poteze koji su Vas uvjerili da dio hrvatskog politickog i vojnog vodstva
radi na podjeli BiH?

Paraga: Vec od Ijeta 1991. bio sam siguran da price o planu iz Karadordeva
nisu izmisljotine, vec je to jedna monstruozna omca oko vrata hrvatskom i,
pogotovo, bosnjackom narodu u BiH. Tada se, kako sam vec kazao, rat
neplanski dogadao u Hrvatskoj, ali se sve spremalo za onaj planirani rat u
BiH. U vrijeme borbi za Vukovar, i kada tamo nikakva pomoc nije stizala
mjesecima, ja sam poslao 200 dragovoljaca HOS-a da se bore za taj grad.
Svega pet njih je prezivjelo. Tada sam saznao da sve oruzje sto mi
zarobimo iz kasarni JNA ne ide u Vukovar nego u Hercegovinu. Postavio sam
tada javno pitanje oko toga. Kasnije je, medutim, postalo jasno zasto se
oruzje slalo u zapadnu Hercegovinu. Zato, jer se tamo planirao pravi rat.

"Slobodna Bosna": Rat protiv Bosnjaka mislite?

Paraga: Da. Postojali su stalni nagovjestaji da se nesto krupno iza brda
valja, a onda smo saznali za neprikrivene planove skovane u Grudama koncem
studenoga 1991., gdje je Boban sa Kordicem, Perom Markovicem, Benderom,
Vladom Soljicem, Prlicem i ostalima konstatirao da je BiH za njih
nepostojeca zemlja i da ce oni ici na preseljavanje stanovnistva,
proglasenje Banovine i pripojenje dijelova BiH Hrvatskoj, te da ce se
vojno suprotstaviti svima koji tome stanu na put. Nama je tada sve bilo
jasno. Nedvojbeno je potvrdeno da postoji umijesanost hrvatskih vlasti u
agresiju, a na osnovu kasnijih dogadaja na podrucju Kiseljaka, llidze,
trgovine izmedu HVO-a i srpskih agresorskih snaga, medusobne potpore u
vojnim operacijama radi slamanja otpora agresiji na BiH itd, stvari su
postale jasne i svim demokratskim vladama u svijetu.

"Slobodna Bosna": Dakle, Vi ste vec tada bili sigurni da se tu radilo o
jedinstvenom rakopisu, odnosno ranije precizno usaglasenom
hrvatsko-srpskom dogovoru o podjeli BiH?

Paraga: Da. Svi moji nastupi i gwori iz tog vremena to potvrduju.
Podsjecam na moj nastup u americkom Kongresu 25. i svibnja 1993., gdje sam
otvoreno kazao da je Tudjman suagresor sa Milosevicem na Bosnu, i da ga
treba zaustaviti. Po povratku u Zagreb ja sam dozivio pravi linc. Progon,
izbacivanje iz svih saborskih tijela, oduzimanje stranke iz mojih ruku,
preregistracija , na Tudjmanove agente i sl.


UDBASI I KOSOVCI U HRVATA

"Slobodna Bosna": Iz krugova Vase stranke stigle su i prve informacije o
povezanosti nekih hrvatskih politicara i oficira sa jugoslovenskim tajnim
sluzbama. Mozete li konkretno navesti koji su hrvatski duznosnici u Bosni
prije rata na bilo koji nacin suradivali sa sigurnosnim organima bivse
Jugoslavije? Mi smo u "Slobodnoj Bosni" objavili kopije dokamenata koji
potvrduju Tutin angazman za Saveznu UDBU. Mozete li nam predociti Vasa
saznanja u vezi s tim?

Paraga: Ja Vam moram reci, kad Vi vec ovo spominjete, da sam ja upravo
predsjedniku Vlade BiH g. Harisu Silajdzicu 1993. dao te dokumente. 

"Slobodna Bosna": Odgovorno tvrdim da nasa redakcija nije dokamente dobila
od g. Silejdzica, vec iz hrvatskih izvora...

Paraga: Ja se pitam zasto su ti dokumenti zavrsili u ladici i nisu dvije
godine stavljani na uvid bosanskoj javnosti. To su meni zagonetne stvari.
Kao da se namjerno zataskavala odpovornost nekih Ijudi. HSP je, npr., vec
u rujnu 1993. podnio kaznenu prijavu protiv Mate Bobana, tada jos
neformiranom medjunarodnom sudu, tj. Komisiji za istrazivanje zlocina na
podrucju bivse Jugoslavije koju je tada vodio g. Sherif Basiouni. Mi smo
podnijeli prijavu protiv Mate Bobana. To nije ucinio niko od of icijetnih
predstavnika Vlade BiH.

"Slobodna Bosna": Jeste li znali za jos neke osobe koje su bile u dosluhu
sa jugoslovenskim tajnim sluzbama?

Paraga: Dakle, tu su bili i Tuta i Boban. Vi danas imate, od Darija
Kordica do Jadranka Prlica, Ijude koji su definitivno u tim strukturama
ranije bili aktivni, bilo u okviru partijskih, bilo voinih organa. Bozo
Rajic je bio bivsi sef UDBE u Mostaru, Kordic je bio sekretar za narodnu
odbranu u Busovaci, Suskov brat je, takoder, bio sekretar JNA u Sirokom
Brijegu (paradoks je da je Susak bio veliki hrvatski emigrant i rodoijub a
brat mu je bio funkcioner u JNA), i, znate, bio bi to podugacak spisak
kada bismo sve nabrajali. Sjetimo se, npr., koga je Mate Boban sa hrvatske
strane predlozio za pomocnika u MUP-u RBiH koji je zaduzen za drzavnu
sigurnost 1992. To je bio Jozo Jozic, koji je ranije, u doba Jugoslavije,
bio sef u UDBI Sarajevo zaduzen za suzLijanje djelatnosti
antijugoslavenske emigracije. Tu padaju maske. Oni su na razne nacine
dobivali Ijude za koje ne biste ni slutili da su njihovi. Recimo,
predsiednik HDZ-a Sarajevo Tomislav Obrdalj. On je bio suden na 20 godina
robije. Odlezao je 10 godina. Kasnije je dobio posao u "Viteksu" u Visokom
a supruga od Jozica mu je sve vrijeme bila tajnica u "Viteksu". I onda se
postavlja pitanje ko vodi HDZ u Bosni ili Hrvatskoj? Mi koji na to
ukazujemo dozivljavamo da se na nas puca iz automata.


SUSAK JE KOMANDOVAO RATOM PROTIV BOSNJAKA

"Slobodna Bosna": G. Paraga, mozete li personificirati odpovornost za
izbijanje bosnjacko-hrvatskih sukoba i za sve ono sto je nakon toga
nastalo, prije svega, za otvaranje konc-logora, sto je nezamislivo za
hrvatski narod koji je takoder bio zrtva argesije i slicnih konc-logora
koje su drzale okupacijske srpske vlasti u BiH i Hrvatskoj?

Paraga: To je i danas nezamislivo. I danas se veliki dio hrvatske javnosti
drzi u potpunom mraku da ne sazna za tu sramotu i te cinjenice. O tome se
naprosto ne govori, i to je potpuno tabuizirano. Kad mi nacnemo jedan od
takvih tabua, onda se dize halabuka, onda nas se proglasava izdajnicima
zemlje. Mi pokusavamo identificirati prave uzrocnike onoga sto je dovelo
do deportacijskih logora, preseljavanja, masovnih ubojstva, mucenja
civilnih i vojnih zarobljenika, rusenja stambenih i vjerskih objekata u
nevjerojatnim razmjerama i sl. Sjetimo se samo vapaja Ijudi u istocnom
Mostaru, gdje su Ijudi mjesecima bili u podrumima zbog bombardiranja iz
zapadnog dijela grada. Tamo je, prema nasim informacijama, 2.500 Ijudi
zavrsilo u kontejnerima, masakrirano, djeca, stari Ijudi... Preko toga se
ne moze sutke preci. Ko ce za to odgovarati. Je li se mozemo ponasati kao
da se nista nije dogodilo? Da li mozemo prihvatiti da kao nacija nosimo
odgovornost za nekakve logore, sto su radili Tudjmanovi izvrsitelji dolje.
Neka on stane iza politike kada je bio hrabar takvu politiku nametnuti. On
prvi odgovara za takvu politiku, jer to nije bila samo politika, to je bio
i genocid.

"Slobodna Bosna": Tudmana smatrate najedpovornijim za to?

Paraga: Apsolutno. Naravno, Milosevic je pokretac svih zlocina, ali Tudman
mu je pruzio desnu ruku.

"Slobodna Bosna": Sada ste ponovo u centru paznje javnosti zbog prijedloga
za istragu protiv grupe hrvatskih lidera koje smatrate odgovornim za
agresiju na RBiH. Uz Tudmana, spomenuli ste i Gojka Suska, Valentina
Corica, Brunu Stojica te jos neke osobe. Mozete li u kratkim crtama
pojasniti njihove uloge u agresiji na RBiH?

Paraga: Nepobitno je da se "Herceg-Bosnom" upravljalo iz Suskovog kabineta
u Ministarstvu obrane u Zagrebu, da je bezbroj puta dolje odlazio i da ga
je Tudjman oznacio kao glavnog provoditelja HDZ-ove politike u ratu i na
podrucju BiH. Nema sumnje da je iza Bobana stajao Susak, a iza Suska
Tudjman. Postoji bezbroj indicija i dokaza o tome. Znamo da je Susak sve
godine figurirao kao glavni i vrhunski autoritet na podrucju paradrzavne
tvorevine Herceg-Bosne. Bruno Stojic i Valentin Coric bili su visoko
rangirani funkcioneri u oblasti obrane i unutarnjih poslova tzv.
Herceg-Bosne. Valentin Coric je npr. bio zapovjednik i vojne policije
HVO-a a Kaznjnicka bojna je bila sastavni dio te vojne policije. Sada
takvom covjeku daje da rukovodi zajednickim policijskim postrojbama!?

"Slobodna Bosna": Vi ste prijedloge za istragu protiv ovih Ijudi uputili
tacno na petu godisnjicu ubojstva g. Kraljevica. 

Paraga: Da. Mislim da bi pet godina za Bantustan u Africi bilo dovoijno da
sprovede kvalitetnu istragu o jednom ovakovom ziocinu. Ali, ne radi se
samo o ovom slucaju. Pet godina se suti o pravim akterima ove drame oko
podjele BiH, o protjerivanjima miliona ljudi iz njihovih domova, o
pretvaranju klasicne srbijanske vojne agresije na BiH u gradanski rat u
Bosni... Skrivati se iza leda jednog Blaskica, Skopljaka ili Kordica
mislim da je besmisleno i neposteno. Oni koji su ih poslali u cinjenje tih
ziodjela su tisucu puta vise krivi.


HAG JE SAVRSENA INSTITUCIJA

"Slobodna Bosna": Iz Haaga su prema Hrvatskoj upuceni vrlo konkretni
zahtjevi. U nedavno u hrvatskoj stampi oblavljenoj subpoeni zabtijeveju se
dokumenti o 44 vojne postrojbe Hrvatske vojske (od cega 28 brigada) koje
su djelovale u BosnL Mislite li da ce ti dokumenti ikada dospjeti u Haag?

Paraga: U hrvatskom vodstvu nema dobre volje da se ta dokumentacija preda
upravo zbog izbjegavanja konkretne odgovornosti najvisih u spomenutom
Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, a onda i vrhovnog zapovjednika -
samog Franje Tudjmana. Ipak, Sud je, ocito, vrlo dobro informiran, a mozda
vec i posjeduje kopije ovih dokumenata. Mislim da je ostao mali prostor za
eskiviranje u odnosu na obveze koje je Vlada RH preuzela glede suradnje sa
Haaskim sudom.

"Slobodna Bosna" (Senad Slatina): Vi ste u jednom od nedavnih interviewa
spomenuli da je g. Mario Nobilo priznao da je Hrvatska izvrsila agresiju
na BiH. Na sta ste konkretno mislili?

Paraga: To je bilo 1991., dakle mnogo prije rata u BiH. Ono sto je ovdje
optuzujuce jeste da hrvatsko-bosnjacki sukob nije izbio kao posljedica
nesretnih okolnosti ili velikosrpske agresije. Hrvatsko-bosnjacki sukob
je, nazalost, izbio kao posljedica namjernog, planiranog, organiziranog
provodenja dogovora iz Karadjordjeva i pripreme hrvatsko-srpske agresije
na BiH radi njenog nestanka i podjele. U to vrijeme savjetnik predsjednika
Tudjmana Mario Nobilo izjavio je da je bilo tajnih sastanaka i da je
nauglavjen sporazum da ce se izvrsiti razmjena stanovnistva, da ce se
Bosna podijeliti i da ce se ostaviti jedan manji dio za muslimansku
drzavu, kako su je oni nazvali. To je on izjavio, to je prenio londonski
"Times", i to nikada nije bilo demantirano. Kad je Vlada BiH poslala
prosvjed u vezi s tim, on je kazao da je to rekao u kondicionalu, tj. kad
bi Srbija isla na rasparcavanje, da bi isla i Hrvatska. Znaci, na
indirektan je nacin opet potvrdio sve to sto je rekao. Jer, ako Srbija ide
na agresiju, pa mi trebamo ici sa Bosnom protiv Srbije, a ne da mi onda
isto izvrsimo agresiju. Ja sam Nobila predlozio kao jednog od svjedoka u
svojoj prijavi Haaskom tribunalu.

"Slobodna Bosna": Imate li ikaivih sazaanja o tome kako je prmvacena Vasa
prijava?

Paraga: Ja za sada imam samo odgovor da je ona stavljena u proceduru.

"Slobodna Bosna": Kako ste primili tako ekspresnu reakciju hrvatskog
tuzilastva? Ako se ne varam, istog dana kada ste Vi odrzali press
konferenciju, upucen je prijedlog za otvaranje istrage protiv Vas?

Paraga: Vlast koja cini takve stvari sebi ubrzava kraj. To je
kontraproduktivno za vlast, ne za Cicka ili mene, koji smo naucili na
batine, tamnice i zatvore. Rezim je u panici jer su se oni jako dobro
prepoznali u ovoj krivicnoj prijavi. Oni vrlo dobro znaju sto su suci iz
Haaga. Tamo ne pomazu niti politicke niti rodbinske veze, vec te odmah
hapse ili ustrijele kao Drljacu Simu.

"Slobodna Bosna": Vi koristite vrlo jasnu formulaciju da je "Hrvatska
izvrsila agresiju na Bosnu i Hercogovinu". Tako eksplicitne ocjene onoga
sta se desavalo tokom 1993. i 1994. bosanske vlasti jos uvijek
izbjegavaju. Ako je i bilo razumijevanja za to u vrijeme sukoba ili
poslije borbi sa HVO-om, kada se racunalo da je bolje dobiti makar i
cetvrtinu ili desetinu pomoci nego ne dobiti nista, sto bi se sigurno
dogodilo da je Hrvatska proglasena agresorom, ima li danas opravdanja za
sutnju bosanskih vlasti u vezi s ovim?

Paraga: Ja bih volio da predsjednik Izetbegovic i vodjstvo Republike Bosne
i Hercegovine pomogne u razotkrivanju kako srpskog agresora, tako i
agresije, nazalost, pocinjene u ime Republike Hrvatske. Porucujem Vladi
RBiH da treba otkloniti uzrocnike politike koja je dovela do Daytona.

"Slobodna Bosna": Imate li ikakvo objasnjenje za sutnju bosanskih vlasti?

Paraga: Meni je cudno zasto g. Silajdzic nije dao objaviti dokument o
Mladenu Naletilicu Tuti kojeg je stampala Vasa novina. On ga je imao od
1993. godine. Nista se nije poduzelo da ga se raskrinka covjek koji je
Ijude odvodio na Heliodrom, koji je ubijao muslimanske vjerske sluzbenike
- imame - po Hercegovini, koji je rukovodio agresijom na Gornji Vakuf...
Ne znam, ne bih zelio vjerovati u nesto najcrnje da i tu postoje neki
sporazumi i dogovori. Ja mislim da nikad ne bi smjela legalna vlast BiH
prthvatiti diktat diobe Bosne na tri, niti na dva dijela. Ovo sada je
rezultat teskoga rata i treba uloziti sve napore da dodje do njene ponovne
i istinske reintegracije. Ne treba se miriti sa mogucnoscu njene podjele i
nagradjivanja agresora. 

"Slobodna Bosna" 24. August 1997.