Clan Bosanskog kongresa je svaki gradjanin BiH koji ne prihvata njenu podjelu.

        Vahid Sendijarevic
        profesor-istrazivac na Institutu za poliuretansku hemiju
        Univerziteta u Detroitu jedan je od osnivaca Bosanskog
        kongresa. To je neformalna skupina bosanskih
        intelektualaca koji zive i rade u SAD. Ono po cemu su
        kao organizacija prepoznatljivi jeste stalna i
        kontinuirana kritika politickih poteza predsjednika
        bosanskog Predsjednistva Alije Izetbegovica. Ta kritika
        koja pocesto prelazi granicu politicke korektnosti,
        bila je razlog da se clanovi Bosanskog kongresa pocnu u
        nekim pravovjernim politickim krugovima tretirati kao
        neprijateljska emigracija. Ekskluzivno za Dane dr.
        Sendijarević izlaze politicku platformu Bosanskog
        kongresa. Radi se o konzistentnom pravno-politickom
        stivu ciji je temeljni nedostatak kolizija sa
        cinjenicama. Ali, "tim gore po cinjenice",
        ociti je kredo Bosanskog kongresa

        DANI: Gospodine Sendijareviću, kad je formiran Bosanski kongres?
        
        SENDIJAREVIC: Bosanski
        kongres je formiran tacno sa datumom nase optuznice
        protiv Alije Izetbegovica cetvrtog maja 1994. godine.
        Mi nismo klasicna politicka organizacija. Nas
        angazman se ispoljava na samo jednom cilju, a to je
        ocuvanje BiH u njenim historijskim granicama, sa Ustavom
        iz 1992. godine koji je omogucio gradjanima BiH da se
        izjasne za cjelovitu i nepodijeljenu BiH. 

        DANI: Dakle, vi ste vise neformalna skupina. Jeste li kao 
        organizacija registrirani?

        SENDIJAREVIC: Nismo se registrirali, jer uslov da se
        partijska organizacija registrira u BiH je da se potpise
        izjava o priznavanju Dejtonskog sporazuma.

        DANI: Mislim na vasu registraciju u SAD...

        SENDIJAREVIc: Ne Nema potrebe. Niti to zahtijevaju 
        bilo koji zakoni. Ustav SAD kao i Ustav BiH ostavlja 
        mogucnost gradjanima da se udruzuju po bilo kojoj osnovi.

        DANI: Ko su prve perjanice Bosanskog kongresa?

        SENDIJAREVIC: Jedan od
        osnivaca Kongresa je dr. Muhamed Borogovac, docent na
        Elektrotehnickom fakultetu Univerziteta u Tuzli, profesor
        matematike, jedan od osnivaca SDA u Tuzli i jedan od
        osnivaca PL-a u Tuzli. Nakon spoznaje o izdaji, a on ju
        je imao mnogo ranije nego drugi, napustio je Bosnu i
        dosao u Sjedinjene Drzave. On je, nakon sto je postalo
        jasno da će Izetbegovic pregovarati sa Karadzicem i
        Bobanom, rekao Aliji da se ne moze pregovarati o
        sustinskim stvarima drzave, a to su ustav i granice.
        Pogotovo da se to ne ocekuje od covjeka koji se
        prilikom inauguracije zakleo na cuvanje ustava i
        granica. Onda mu je Alija rekao, da bi ga uopste uvazio
        kao sugovornika, da on mora imati stotinu ljudi koji ce
        dijeliti njegovo misljenje. Nama u Bosanskom kongresu
        posebno je drag doprinos Musadika Borogovca, Muhamedovog
        brata. Vama je poznato da je Musadik bio prvi covjek
        Alije Izetbegovica za demografska pitanja. On je obradio
        podatke iz popisa stanovnistva '91. godine, tako da mi
        danas crno na bijelo znamo gdje se svaki bosanski
        građanin nalazio, gdje mu je bila kuca, kakav je bio
        etnicki raspored i vlasnicka struktura. Bosanci su
        prebrojani 1991. godine i mi znamo da se teritorija BiH
        ne moze dijeliti etnicki, ne samo zbog nacionalne
        strukture, nego i zbog Ustava BiH, koji je nas vrhovni
        princip. U Bosanskom kongresu su i Sven Rustempasic,
        Stjepan Balog i mnogi drugi. Medjutim, imajuci u vidu
        nas princip organiziranja, clan Bosanskog kongresa je
        svaki gradjanin BiH koji ne prihvata njenu podjelu. 

        DANI: Zasto ste se vi kao američki gradjani, hiljadama kilometara
        daleko od Bosne, ukljucili u "bosanski slucaj" 

        SENDIJAREVIC: Nama,
        koji smo se u trenutku agresije zatekli vani, u jednom
        momentu je postalo potpuno jasno da se stvari u BiH
        odvijaju krivo, ne samo zbog agresije, nego i zbog odnosa
        najodgovornijeg covjeka i najodgovornijih ljudi.

        DANI: Kad vam je to, kako kazete, postalo jasno?

        SENDIJAREVIC: Kod
        prvih pregovora i prihvatanja Karadzica za sugovornika.
        Pazite, medjunarodna zajednica kroz rezolucije UN-a
        utvrdjuje da se radi o agresiji izvana. Prvi covjek BiH
        prihvatajuci pregovore sa predstavnicima srpskog naroda
        koji idu na otcjepljenje od BiH i sa hrvatskim
        predstavnicima koji idu na podjelu BiH pretvara vanjsku
        agresiju, koja je to u sustini bila, u civilni rat. I
        time se u potpunosti mijenja formula rata u BiH. Vecina
        bosanskih intelektualaca u inozemstvu bila je uvjerenja
        da se radi o pukom neznanju. Zato smo pisali predsjedniku
        Izetbegovicu i trazili da ne pristane na pregovore sa
        Karadzicem i pokojnim Bobanom, jer time odustaje od
        istine da je na BiH izvrsena agresija. U toj prepisci sa
        Izetbegovicem dobili smo jedno pismo u kome on otvoreno
        kaze da se BiH mora podijeliti. To pismo je dobio
        gospodin Stjepan Balog.

        DANI: Kada?

        SENDIJAREVIC:
        Izetbegovic je od Baloga dobio pismo 30. novembra 1993.
        godine u kojem ga (Balog) moli da ne dijeli Bosnu. Sestog
        decembra Izetbegovic je odgovorio na to pismo u kome
        jasno objasnjava da on nema drugog izbora nego
        podijeliti BiH. Na to pismo sam mu i ja odgovorio. Do tog
        momenta sam imao vrlo blisku saradanju sa Nedzibom
        Sacirbegovicem u uvjerenju da smo na zajednickom
        cilju, a to je odbrana Bosne. No, nakon opseznog
        razgovora sa Sacirbegovicem koji je uslijedio nakon
        sto smo dobili Izetbegovicevo pismo, Nedzib je potpuno
        otvoreno rekao da mi nemamo drugog izlaza do podjele
        Bosne, s cime se ja apsolutno ne slazem.

        DANI: Nedzib je to rekao?

        SENDIJAREVIC: Da, Nedzib je to rekao. Tada se izlazi otvoreno sa
        pozicijama, one su rasciscene i jasne. Svega nekoliko
        dana nakon sto smo primili Izetbegovicevo pismo u kojem
        on vrlo precizno objasnjava da je podjela Bosne jedini
        moguci projekat i nakon eliminiranja bilo kakve zabune
        oko tog pisma sa Sacirbegovicem, meni je postalo jasno
        da je podjela BiH projekat predsjednika Izetbegovica.
        Vrijeme je pokazalo ko su ljudi koji u tome ucestvuju.
        Na prvom nivou su Behmen, Sacirbegovic, Alija
        Izetbegović. Drugi nivo su Ganic, Silajdzic. To su
        ljudi koji su poznavali projekat i koji su ucestvovali u
        njegovoj izvedbi od pocetka do kraja. Vrlo cesto ljudi
        govore o greskama: kako je neko napravio gresku pa je
        rekao narodu da rata nece biti, pa kako je neko napravio
        gresku i rekao da za rat treba dvoje, pa kako je neko
        napravio gresku i pregovarao sa Karadzicem i Bobanom,
        a ne sa Milosevicem, predstavnikom agresorske drzave,
        i Tudjmanom, predstavnikom jedne druge agresorske
        drzave. U principu, ovih pet ljudi nikada nisu napravili
        gresku, oni su samo vrlo precizno realizirali projekat
        podjele BiH. Nakon toga nama je bilo potpuno jasno da je
        narod u blokadi.

        DANI: Pretjerujete,
        gospodine Sendijarevicu, i rekao bih da ste Vi na neki
        način u blokadi, jer ovo Vase obrazlozenje gotovo da
        daje nadnaravne mogucnosti peterici politicara koje ste
        spomenuli...

        SENDIJAREVIC: Projekat
        rata u BiH je predvidio da narod bude potpuno izoliran,
        da se dovede u situaciju da ga se prisili na podjelu BiH.
        Nama je bilo jasno da covjek u samoj Bosni nije mogao
        imati uvid u sve ono sto se zbiva. Njemu se moglo vrlo
        lako prodati da je podjela Bosne nuzna, da neko nekoga
        tjera na podjelu Bosne. I u tom momentu grupa ljudi koja
        je u medjuvremenu komunicirala, odlucuje da formira
        jednu organizaciju i da vrlo jasno i jednostavno objasni
        sta je to sto se zbilo u Bosni i koja je uloga prvog
        covjeka BiH u ovom ratu. 

        PRINCIPI O KOJIMA SE NE PREGOVARA 

        DANI: U Vasoj kritici bosnjackog rukovodstva, a narocito
        predsjednika Izetbegovica, najvaznije mjesto zauzima
        Dejtonski sporazum za koji kazete da je smrt Bosne i
        Hercegovine?

        SENDIJAREVIC: Realizacija Dejtonskog sporazuma je politicki,
        ekonomski, kulturni i drzavotvorni kraj BiH i Bosnjaka
        kao naroda. Trebalo bi odustati od daljnje realizacije
        Dejtonskog sporazuma. Odredbe tog sporazuma su ostavile
        prostor i mogucnost da, ako se sporazum u potpunosti ne
        realizira - moze se od njega odustati. Da bi ste
        shvatili sta Dejtonski sporazum znaci, mi moramo poci
        od toga sta je Ustav BiH garantirao Bosnjacima i
        bosanskom narodu. Po Ustavu BiH, na osnovu kojeg je
        izveden referendum za drzavnu nezavisnost i suverenost,
        sve odluke donesene sa 50 posto glasova plus jedan glas
        su pravno valjane. Sve odluke Skupstine BiH, pa tako i
        odluka o referendumu, bile su ustavotvorne. Sa Dejtonskim
        sporazumom stvaraju se dvije nove drzave: jedna na 49
        odsto teritorije i druga na 51 odsto teritorije. Na 49
        odsto teritorije Bosnjaci nemaju nikakvih prava. Cak ni
        pravo posjeda. Ako pogledate dokumenta Dejtonskog
        sporazuma vidjet cete da im je ostavljeno pravo da se
        vrate kuci bez izvrsne snage. Ostavljeno im je i pravo
        kompenzacije za imovinu, takodjer, bez izvrsne odluke i
        bez iznosa kompenzacije. Isti je rjecnik koristen kod
        usvajanja rezolucije o pravu povratka Palestinaca u
        Izrael. Danas mi vidimo koliko je Palestinaca ostvarilo
        to pravo. Prema tome, na 49 posto teritorije, Bosnjaci,
        koji su po formuli 50 posto plus jedan glas mogli
        ostvariti suverenitet na svakoj stopi BiH, nakon
        Dejtonskog sporazuma gube sva ustavotvorna prava na 49
        posto teritorije. Na preostalih 51 posto Hrvati imaju
        pravo konsenzusa na svaku ustavotvornu i drzavotvornu
        odluku. Prema tome, Bosnjaci su jedini narod u regionu
        koji potpuno i apsolutno vezuje svoju sudbinu za jedan
        drugi narod, hrvatski, i za njegovu, hrvatsku drzavu.
        Tako mi imamo vjerovatno jedinstvenu situaciju u svijetu
        da Srbi i Hrvati ostvaruju po dvije drzave. Bosnjaci se
        odricu jedine drzave koju imaju i svoju sudbinu vezuju
        za sudbinu jednog drugog naroda i sudbinu jedne druge
        drzave.

        DANI: Rekao bih da je to jedno akademsko gledanje.
        U Bosni je u medjuvremenu bio rat koji je doveo do
        toga da u zemlji vise nista nije isto, pa je pojava
        novih politickih ideja sasvim logicna posljedica.

        SENDIJAREVIC: Postoje
        principi o kojima jedan narod ne moze pregovarati bez
        obzira na situaciju u kojoj se nasao. Ne moze covjek
        pregovarati za koju sumu novca moze dati zivot, jer mu
        time zivot prestaje. U onom momentu kada se pregovara o
        onome sto cini zivot drzave, a to je njen ustav i
        njene granice, tog momenta mi pregovaramo kako da
        sahranimo tu drzavu.

        DANI: Zaboravljate da su granice, pravno-formalno, ostale 
        neupitne.

        SENDIJAREVIC: Granice
        nisu neupitne. Mehanizam je vrlo jednostavan. Postojao je
        samo jedan mehanizam po kojem se BiH mogla podijeliti.
        Postojao je samo jedan osnovni uslov. Uslov je da se
        drzavotvorni narod BiH odluci i izjasni za podjelu BiH.
        Odnosno da se Bosnjaci otcijepe od svoje vlastite
        drzave. Vratimo se malo u predratno vrijeme i u godine
        rata. Bosnjaci kao vecinski narod formiraju nacionalnu
        stranku i time otvaraju put za nacionalno organiziranje
        drugih nacionalnosti unutar BiH. To je prvi korak u
        otcjepljenju Bosnjaka od vlastite drzave. Mi smo
        većinski narod. Nama odgovara princip "jedan
        covjek - jedan glas". Nama odgovara suverenitet
        svakog covjeka na svakom milimetru drzave. Cetrdeset
        godina ljudi u Juznoafrickoj Republici su se borili za
        pravo "jedan čovjek - jedan glas". Mi
        pristajemo na suprotno - da se predstavljamo kao entitet.
        Prvi korak u podjeli BiH bilo je formiranje muslimanske
        nacionalne stranke - SDA. To je bila stranka podjele.
        Recimo to ovako: da bi se dalo Srbima pravo da formiraju
        svoju drzavu na teritoriji BiH, preduslov je bio da se
        Bosnjaci otcijepe od drzave BiH. Formiranjem Federacije
        i udruzivanjem Bosnjaka sa jednim, iskljucivo samo sa
        jednim drugim narodom, stekli su se preduslovi i za
        formiranje jedne druge drzave. Prema tome, Bosnjaci su
        se otcijepili od svoje drzave formiranjem Federacije. To
        je bio drugi korak. Dejtonski sporazum je to stanje
        utvrdio. Sljedeci korak u projektu je ulazak Federacije
        u konfederaciju sa Hrvatskom.

        DANI: Dejtonski sporazum je opovrgnuo tu problematicnu
        odredbu iz Vasingtonskog sporazuma.

        SENDIJAREVIĆ: Tacno,
        Dayton to ne predvidja, ali predvidja projekat podjele
        BiH. Dejtonski sporazum je rezultat projekta podjele BiH,
        ne obrnuto. Sljedeci korak u projektu podjele BiH je
        konfederacija Federacije sa Hrvatskom. Time se, po
        principu jednakih prava dviju stvorenih drzava na
        teritoriji drzave BiH, omogućuje RS da udje u
        konfederaciju sa Jugoslavijom.

        DANI: Da li Vi to tvrdite da aktuelna bosnjačka vlast zeli da
        Bosnjake uvede u Hrvatsku...?

        SENDIJAREVIĆ:
        Bosnjacka vlast realizira projekat podjele BiH kao svoj
        projekat. Mi vrlo cesto trazimo motiv. Kad su pred nama
        cinjenice, motiv nije bitan. On je irelevantan, a moram
        vam navesti primjer zasto je motiv irelevantan. U
        Americi je prije nekih tri godine majka u auto stavila
        sina od cetiri godine i sina od sedam mjeseci, a zatim
        je auto gurnula u jezero. Policiji je rekla da ih je
        kidnapirao crnac, ali su oni ubrzo saznali o cemu se
        radi. Onda je, kao jedan od dokaza na sudjenju,
        demonstrirano kako tone auto. Auto ne tone u jednoj
        minuti ili sekundi. Onda su vjestaci pokazali kroz koju
        je agoniju to dvoje djece moralo proci, a majka je na
        obali i gleda. Ne pokusava da ih spasi. Majcin motiv
        mogao je biti i ovakav i onakav, ali dvoje djece se pred
        njenim ocima davilo. Niko nije postavio pitanje motiva.
        Motiv je irelevantan. Kako objasniti djetetu da treba da
        se cuva majke? Kako objasniti bosnjackom narodu da se
        cuva predsjednika kojeg godinama cekamo?

        DANI: Jeste li Vi politicki protivnik Alije Izetbegovića ili ste 
        bas pravi neprijatelj?

        SENDIJAREVIC: Ja sam
        samo onaj koji ima punu svijest o tome da svaka podjela
        vodi do unistenja BiH i bosnjackog naroda koji nema
        drugu drzavu.

        DANI: Nisam
        siguran. Kroz neke tekstove Bosanskog kongresa koje sam
        imao prilike citati, rekao bih da vam nije strana ni
        mrznja prema Aliji Izetbegovicu...

        SENDIJAREVIC: U odredjenim momentima emocije je tesko
        obuzdati. Ali, molim vas, nemojmo razgovarati na toj ravni.
        Vec sam rekao, motivi nisu bitni. Ali kad vec insistirate na
        motivima, reci cu vam. Ja sam profesor na americkom
        univerzitetu. Moja zena je profesor na istom
        univerzitetu. Ja u ovoj bransi gdje radim predstavljam
        nesto na svjetskom nivou. Ne postoji ozbiljan covjek u
        industriji poliuretana u svijetu koji ne zna moje ime. I
        sta je onda moj motiv? Ako nista drugo, da parafraziram
        Maka Dizdara iz njegovih Brotnjica,
        "vrisnuo sam bar kako treba". Jer projekat je
        predvidio da je Bosnjak glup, da je on zadnji koji
        shvata, i s tim se ozbiljno racunalo. Zato predsjednik
        drzave, koji se zakleo da ce braniti ustav i granice
        drzave, nama kaze da je za rat potrebno dvoje i da ce
        nas Armija Jugoslavije cuvati, ona ista koja je vec
        bila izvrsila pokolj kad je on to rekao.

        DANI: Jeste li imali ikakve zvaniCne razgovore sa predstavnicima
        vlasti?

        SENDIJAREVI: Vec sam rekao da sam imao razgovor sa
        Sacirbegovicem neposredno nakon sto je Balog dobio
        Izetbegovicev odgovor...

        DANI: A ovih dana, dok ste bili u Bosni?

        SENDIJAREVIC: Da vam
        objasnim koliko bi ti razgovori uopste imali smisla. Kada
        sam razgovarao sa Sacirbegovicem, on mi je rekao da je
        podjela neminovnost. Kad sam mu rekao da je to smrt
        drzave BiH, on mi je odgovorio da mi moramo podijeliti
        BiH kako bi spasili narod. Ja sam vidio indijanske
        rezervate i pitao sam ga: "Kako mislite da u jednom
        rezervatu koji vi stvarate tom narodu i koji vezujete za
        jednu drugu drzavu, taj narod prezivi i opstane kao
        narod." On kaze: "Pa mi cemo stvoriti
        ekonomiju, dobit ćemo pare." Ja velim da je to prvi
        put u historiji covječanstva da se sudbina naroda gradi
        na sadaki. Pare nisu sve. Da su pare one koje prave
        razvoj, Kuvajt bi bio najrazvijenija zemlja na svijetu.
        Saudijska Arabija, takodjer. Nisu ni sirovine, jer oni
        imaju i jedno i drugo. Imaju naftu, koja je zila
        kucavica ove civilizacije. Nisu ni kadrovi, jer da jesu,
        Rusija bi bila najrazvijenija na svijetu. Ima nesto sto
        se zove geopolitički polozaj. Rezervat je najgora
        moguca kombinacija na kugli zemaljskoj koja moze
        postojati. On je napravljen samo za jedan oblik privrede.
        Bio sam godinu prije rata u indijanskom rezervatu u
        Americi i kristalno jasno sam vidio sta znaci rezervat.
        U rezervatu se moze igrati folklor, praviti igracke i
        sl. Za kocku je rezervat idealno mjesto. Las Vegas je
        primjer sta moze narasti u rezervatu. Kocka, kupleraji
        i pranje novca. Da poentiram: ti razgovori zaista ne bi
        imali smisla. Da razgovaram sa onima koji su vojno
        odbranjenu Bosnu prodali za zelenim stolom!?

        DANI: Kako je onda uopce moguće sacuvati BiH?

        SENDIJAREVIC: Moguce
        ju je sacuvati. U momentu potpisivanja Dejtonskog
        sporazuma, ljudi koji su ga potpisali nisu imali ustavno
        pravo da ga potpisu. Po Ustavu BiH, njima je bio istekao
        mandat, uključujuci i predsjednika drzave. I
        Skupstini BiH koja je donijela odluku o Dejtonskom
        sporazumu također je istekao mandat prije donosenja
        sporazuma. Mi se, dakle, moramo vratiti na princip
        drzave kako bi je sacuvali.

        DANI: Sta to znaci?

        SENDIJAREVIC: To
        znači da mi nemamo nikakve obaveze da realiziramo
        Dejtonski sporazum. Njega nije potpisao čovjek koji je
        imao pravo da ga potpise, niti ga je usvojila skupstina
        koja je imala ustavno pravo.

        DANI: Vi to ozbiljno?

        SENDIJAREVIC:
        Gospodine, ako vama neko ponudi milijardu dolara, a da mu
        vi zauzvrat date vas zivot, koja je to cijena koju
        cete vi licno prihvatiti da vam se plati i uzme zivot?
        Da ostanemo kod principa: bosnjački narod ima pravo da
        se odrekne svoje drzave, ali mora znati da realizacijom
        Daytona i izborima u septembru on gubi jedinu domovinu
        koju je imao na kugli zemaljskoj. Kresimir Zubak je
        prije Daytona boravio u Detroitu. Ja sam bio na skupu
        gdje je on govorio hrvatskoj emigraciji, i to onoj
        hrvatskoj emigraciji koja ne moze da prihvati da je
        granica Hrvatske na Neretvi ili u Sarajevu. Pitali su ga
        sta je sa Republikom Srpskom? On im je rekao da RS ide u
        Srbiju, da je to krajnji cilj projekta. A o muslimanima
        im je rekao da se prestanu nadati kako su oni Hrvati, jer
        su nacionalno osvijesceni kao Bosnjaci. Nazalost, on
        donosi losu vijest hrvatskoj emigraciji i kaze:
        "Ne, vi ne mozete reći da su muslimani
        Hrvati." Ali im porucuje da ce Bosnjaci preko
        Federacije postati dio Hrvatske. Da, Zubak je to javno
        govorio u Detroitu.

        DANI: Pa zasto
        je Bosanski kongres tokom pregovora u Daytonu poslao na
        desetine pisama gospodinu Zubaku videci ga kao jedinog
        covjeka koji u dejtonskoj barustini moze spasiti Bosnu
        i Hercegovinu? Zapali ste u kontradikciju.

        SENDIJAREVIC: Zubaku
        je Doboj ostao u RS-u. On je bio jedini politicar u
        Daytonu koji je rekao da nece staviti potpis na
        ponudjeni Sporazum i mi smo se uhvatili za to.

        DANI: Pa, jeste li se pogresno uhvatili?

        SENDIJAREVIC: Jesmo.
        Zubak perfektno poznaje projekat. On kaze kako ce
        interes Bosnjaka biti da udju u konfederaciju sa
        Hrvatskom jer samo ce tako moci opstati ekonomski, pa i
        fizicki. Sve komunikacije ce biti preko Hrvatske.
        Bosnjak ne moze vise donijeti nijednu ustavotvornu
        odluku, realizirati nijedan projekat od globalnijeg
        znacaja za Federaciju bez pune saglasnosti hrvatske
        manjine. Dayton osigurava Hrvatima, bez obzira na njihov
        broj, pravo veta. Zahvaljujući tome sto nismo bili
        direktni ucesnici u događajima, mi smo mogli posmatrati
        princip i predvidjeti tok stvari. Kako Bosnjaci nemaju
        suverenitet u Federaciji jedan kroz jedan, vec ga dijele
        jedan kroz dva, od sada pa nadalje Hrvati ce svaku
        eventualnu promjenu Ustava od strane Bosnjaka smatrati
        nasiljem, drzavnim udarom, agresijom na hrvatski narod.
        I Ustav Federacije im daje pravo da tako misle.

        DANI: To je
        trenutni politicki i pravni fakat. Bojim se da Vase
        razmisljanje ide ka novom ratu.

        SENDIJAREVIĆ: Tijelo
        se mora braniti hirurskim zahvatom. Vojni profesionalci
        iz svijeta kazu da je HVO do nogu bio potucen. U
        momentu kada se medjunarodna zajednica sprema i priprema
        da kazni hrvatsku drzavu kao agresora na BiH, da to
        ozvanici jednako teskom rezolucijom kakvom je kaznjen
        ostatak Jugoslavije, tog momenta Alija Izetbegovic u
        Washingtonu otcjepljuje Bosnjake od RBiH, spasava HVO i 
        hrvatsk politiku u BiH.

        NEMOGUCA INTEGRACIJA 

        DANI: Znate sta, gospodine Sendijarevicu, moram Vam priznati da 
        ste u prednosti u odnosu na mene. Vi niste tokom rata bili u
        Bosni i svoju argumentaciju mozete bazirati samo na
        osnovu svetih principa. Kada ja pocnem razmisljati na
        toj ravni, susretnem se sa osakacenim ljudima,
        unesrecenim familijama, vidim "bujicu suza oko sebe
        za koje ne postoji lijek".

        SENDIJAREVIĆ:
        Ponavljam, pravo svakog naroda je da se odrekne svoje
        drzave. Vi meni tvrdite da ostaju granice BiH, sto nije
        istina. Imali smo drzavu sa Armijom BiH koju je
        priznavao citav svijet kao odbrambenu snagu BiH na
        svakoj stopi njene teritorije. I sta radimo? Mi toj
        Armiji Dejtonskim sporazumom oduzimamo pravo da brani 49
        posto teritorije i tu Armiju pretacemo u novu vojsku,
        udruzujemo je sa agresorskim snagama koje je ta armija
        potukla. Oduzimamo joj mandat a izvrsnu komandu nad tom
        armijom dijelimo jedan kroz dva sa oruzanom silom
        nacionalne manjine u BiH. Na taj nacin bosnjacki narod
        oduzima sebi pravo na sopstvenu oruzanu silu. Mi smo
        jedini narod na teritoriji bivse drzave BiH koji nece
        imati svoju nacionalnu vojsku. RS ima svoju nacionalnu
        vojsku, a Hrvati, pored Vojske Federacije imaju i
        Hrvatsku vojsku.

        DANI: Uopce ne
        dajete nikakve sanse procesima integracije, kako
        oruzanih komponenti, tako i politickih...

        SENDIJAREVIĆ: Jednako
        ce doci do procesa integracije kao sto ce doci do
        procesa integracije muslimana iz Valjeva i Turske,
        muslimana u Osijeku i muslimana u Doboju. Tako ce doci
        do tog procesa integracije. To Alija Izetbegovic dobro
        zna. Alija Izetbegović nije slucajno Srbin, ako vec
        trazite motive. Motiv Alije Izetbegovica ce se naci u
        njegovoj sluzbi za KOS.

        DANI: Sad ste vec na terenu neargumentacije i mastovite 
        favorizacije teorije zavjere...

        SENDIJAREVIĆ: Kad
        procitate memoare Sefera Halilovića, kada budete
        vidjeli kako je Izetbegovic postavljao ljude, mnoge
        stvari ce vam biti jasnije. Ja Halilovica smatram
        patriotom, znam da nije mogao prihvatiti da Sekovici
        nisu muslimansko mjesto. Najveće muslimansko mjesto u
        BiH su Sekovići, pa onda Drvar, pa Siroki Brijeg. Jer
        Ustav BiH meni kao Bosnjaku, gradjaninu BiH, garantirao
        je moju drzavnost i u Sekovicima. Moj najveci
        historijski spomenik, sad govorim o sebi kao religioznom
        pripadniku islama, je manastir u Papraci. Jer taj
        spomenik je napravljen na muslimanskom gruntu.
        Predsjednik drzave kaze kako Bosna nikada nije bila
        muslimanska drzava, a ima ustav koji joj je omogucio da
        izabere muslimana za predsjednika. Bosna je kroz 12
        vijekova bila drzava svih njenih gradjana, ali je ona
        ujedno i jedina nacionalna drzava Bosnjaka. Niko nije
        dozvolio predsjedniku da pod geslom kako Srbi i Hrvati
        nece Bosnu, dijeli nasu jedinu zemlju.

        SUDJENJE SRBIJI 

        DANI: Kako biste ocijenili americku ulogu u bosanskoj krizi?

        SENDIJAREVIC:
        Americki narod je u vlasti predstavljen Kongresom i
        Senatom. Americki Kongres i Senat su bili bez ostatka uz
        drzavu BiH i uz njen Ustav, jer, s obzirom na
        multietnicko bice BiH, nema drzave na kugli zemaljskoj
        koja je slicnija SAD od Bosne. Americki Kongres koji
        predstavlja ameriCki narod donio je odluku o skidanju
        embarga. Predsjednik SAD je bio protiv. Ali znate da u
        americkom Kongresu ima nekoliko stepenica u postupku
        odlucivanja. Kada Kongres i Senat donesu odluku,
        predsjednik ima pravo staviti veto. Predsjednik ima pravo
        da stavi veto i ako je ta odluka donesena sa tri
        cetvrtine glasova. Ali Kongres, da bi pobio veto
        predsjednika, moze ponovo izaci na odlucivanje. U tom
        momentu Izetbegović izlazi na Generalnu skupstinu UN-a
        i kaze da ne treba skinuti embargo...

        DANI: Predsjednik
        je to obrazlozio strahom od upada srpskih jedinica u
        Srebrenicu i Zepu i klanja civilnog stanovnistva...

        SENDIJAREVIC: Pa zar
        se u Srebrenici klanje nije desilo!
        Bosnjacki narod je razoruzan usao u rat. Bez zastave,
        himne, oruzja, bez toki-vokija, bez ikakve veze između
        Bijeljine, Prijedora, Sarajeva, Mostara... I u ratu se
        bosanski narod naoruzava, formira svoju vojsku. Ali je
        opet razoruzan u Srebrenici, Zepi, Gorazdu. Sjetite se
        samo Bihaca. Pa to su fenomenalne stvari - Bihacani
        prave prodor. Sjecate li se one jedne ofanzive kad
        prodiru na sve strane? I nista se dalje ne desava 15
        dana. Onda pocinje srpska ofanziva. Na BBC-u Karadzic
        govori, i kad ga pitaju: "Predsjednice, zasto ste
        vi cekali ovoliko vremena da krenete u kontraofanzivu na
        Bihac?", on kaze da je cekao odgovor muslimanske
        strane o prestanku borbi na drugim frontovima. Kada je
        dobio garancije od muslimanske strane da nece biti
        ofanziva na drugim frontovima, krece na Bihac. Na Drini
        se prebrojavaju cete koje idu na Bihac. U ARBIH je
        vanredno stanje; jedinice miruju, dok srpska vojska
        jurisa na Bihac. 

        DANI: Sta hocete time da kazete?

        SENDIJAREVIC: Hocu
        time da kazem da je sve ucinjeno od strane
        Izetbegovica i Ganica, sve je ucinjeno da Bihac
        potpise jednak sporazum kao sto su ga potpisali
        Srebrenica i Zepa. I Alija Izetbegovic kaze: "Mi
        smo gotovi, moramo spasiti narod u Bihacu". No, mi
        gledamo CNN. Vijesti idu svakih 30 minuta. Mi cujemo
        kako Izetbegovic kaze da je situacija takva da se
        Bihac ne moze odbraniti. Potpisite i predajte oruzje.
        Potpisite isti ugovor koji je potpisan sa Srebrenicom.
        Na svu srecu, Dudakovic kaze: "Necemo!" Na
        svu srecu, on je shvatio.

        DANI: Kakav je
        Vas stav o tuzbi koju je BiH podigla protiv Srbije pred
        medjunarodnim sudom pravde u Den Haagu?

        SENDIJAREVIC: Vrlo je
        bitno znati sta je znacaj te tuzbe? Na svim
        dosadasnjim nivoima razmatranja tuzbe mi smo dobili
        proces, drzava BiH je dobila proces. Sa danasnjim danom
        (razgovor je vođen 23. 7. op. a.) Jugoslavija je
        obavezna da odgovori na tuzbu u prvom stepenu. Sljedeci
        korak u tom postupku je da mi, po protokolu, izvrsimo
        odredjenu radnju u postupku. Za Aliju Izetbegovica, za
        gospodina Aliju Izetbegovica, za izdajnika Aliju
        Izetbegovica je dovoljno da ne uradi nista i da tuzba
        bude gotovo adaktirana. Znacaj te tuzbe je u tome da,
        konacno, Medjunarodni sud kaze da je ostatak
        Jugoslavije izvrsio agresiju na BiH. Da su, po
        medjunarodnim zakonima, odgovorni za genocid i agresiju.
        Onda bismo mi mogli kazati i dokazati jednog dana, bez
        obzira sto smo prosli kroz Dejtonski sporazum, da sve
        to vise ne vrijedi. Da je to bio rezultat agresije i
        genocida. Zbog toga je medjunarodna zajednica uvela
        embargo na Srbiju, kaznjavala je. I mi smo to
        kaznjavanje ublazili kada smo poceli pregovarati sa
        Karadzicem, a onda i sa Bobanom. Ta tuzba je jedna od
        nasih zadnjih sansi da spasimo drzavu. Jer ovo sto
        sada imamo nije drzava. Ako ovako ostane, Bosnjaci ce
        vremenom birati predsjednika Hrvatske. A znate li kako
        CNN govori o sukobu unutar RS? Kao o ustavnoj krizi. Nema
        ustavne krize u entitetu, ustavna kriza se desava u
        drzavi. RS je drzava koja sada ima ustavnu krizu. Nije
        medjunarodno priznata, ne moze biti medjunarodno
        priznata do izbora u septembru, kad se stavlja zadnja
        tacka na sustinu, na politiku Dejtonskog sporazuma.

        DANI: U kom smislu? 

        SENDIJAREVIC: Poslije
        septembarskih izbora vise nista nece biti isto.
        Bosnjaci ce ubuduce birati svoje predstavnike za vlast
        RS koja ima svoj ustav, skupstinu, vojsku, organe
        lokalne uprave... Time ce oni priznati srpsku vojsku,
        srpsku skupstinu, srpski ustav.

        DANI: Da, ali hipoteticki receno, moze se desiti da Bosnjaci
        pobijede u nekim opstinama u srpskom entitetu.

        SENDIJAREVIC: Da, i sta ce se desiti? Morace postovati ustav te
        drzave, granice te drzave. Morat ce postovati
        skupstinu te drzave, morat ce postovati policiju te
        drzave, itd. 

        DANI: U pitanju
        je proces, ne moze se drzava preko noci integrirati...

        SENDIJAREVIC: E, zbog
        toga sto vi vjerujete da je u pitanju proces...

        DANI: Govorim sa stanovista realiteta...

        SENDIJAREVIC: Ne, to
        nije realitet. Realitet je da je to ireverzibilni,
        nepovratni proces. Postoji nesto sto se u prirodi zove
        entropija.

        DANI: Drustvo nije priroda.

        SENDIJAREVIĆ: Da vam
        kazem, politika nije igra prevare. Ona je utemeljena i
        definirana jasno i precizno. Evo vam primjer: Hong Kong
        je vrcćen Kini. Ekonomija Hong Konga, molim vas da
        zapamtite ovo, je veca od ekonomije Engleske. U
        ekonomiji Hong Konga SAD imaju ulozeno trinaest
        milijardi dolara. Hiljadu sto američkih preduzeća je u
        Hong Kongu. Ponavljam, ekonomija Hong Konga je veca od
        engleske ekonomije, ali Velika Britanija vraca Hong Kong
        Kini. Na CNN-u, Margaret Thatcher, na pitanje novinara
        zasto Ujedinjeno Kraljevstvo vraca Hong Kong, cija je
        ekonomija veca od engleske, komunistickom rezimu,
        gospodja Thatcher odgovara da je to zbog medjudrzavnih
        ugovora, dakle, zbog medjunarodnog zakona. Ukupno su
        Velika Britanija i Kina potpisali tri ugovora. U
        pripremanju treceg ugovora ucestvovala je i sama
        Margaret Thatcher. To je bio ugovor o primopredaji.
        Dakle, bez obzira sto je Hong Kong zlatni rudnik zapadne
        ekonomije, on je vracen Kini. Zasto? Zato sto politika
        nije igra prevare, vec pociva na vrlo jasnim
        principima. To sto se nama politika predstavlja kao
        politika prevare, to je upravo zato da nas se prevari.
        Postupak odricanja od vlastite drzave nije politika. Ali
        nama jos uvijek kazu da je to politika. Je li politika
        da predsjednik drzave kaze: ne, mi nećemo srpske
        teritorije u Bosni i Hercegovini. Predsjednik drzave
        izabran kao predsjednik svih gradjana BiH, reducira se na
        predstavnika jednog naroda. On nikada nije rekao: ja
        predstavljam Srbe. On nikada nije rekao: ja ne mogu
        razgovarati s tobom, Karadzicu, jer ja predstavljam i
        srpski narod, jednako kao i bosnjacki, kao i Rome, kao
        i Hrvate. Jedini predstavnik bosanskog naroda u drzavi
        BiH je predsjednik izabran na slobodnim izborima.
        Predsjednik drzave kome je data obaveza da tu drzavu
        ucini nezavisnom na osnovu referenduma tog naroda. I on
        kaze: ne, ja ne predstavljam taj narod.

        TUZBA PROTIV DEJTONSKOG SPORAZUMA 

        DANI: Sta sada
        radi Bosanski kongres? Imate li kakvih novih inicijativa?

        SENDIJAREVIC:
        Pripremljena je tuzba protiv Dejtonskog sporazuma
        Ustavnom sudu drzave Bosne i Hercegovine. Dejtonski
        sporazum su potpisali ljudi koji nisu imali mandat.
        Tuzba je dostavljena i predata. Potpisnici su različite
        organizacije i grupe, objedinjene pod Forumom izbjeglica
        ciji su clanovi i Bosnjaci i Srbi i Hrvati. Tuzba je
        napisana vrlo jasno i precizno. Molim vas da procitate i
        nasu optuznicu protiv Alije Izetbegovica, pa ce vam
        sve biti jasnije. Sluzite se principom, ne time da je
        narodu dosta rata. Ja mogu prihvatiti da narod kaze: mi
        sad pristajemo na sve. Ali ja bih onda htio od vas da
        cujem kako znate da vise nema drzave Bosne i
        Hercegovine. Jer, Izetbegovic kaze: narod je umoran od
        rata, ja moram pristati na Dejtonski sporazum. Ali vas je
        neko ostavio u uvjerenju da Dejtonski sporazum nije kraj
        drzave Bosne i Hercegovine. Da Dejtonskim sporazumom vi
        ne gubite vasa ustavna i drzavna prava. Vi ostajete u
        uvjerenju da je reverzibilni proces moguc, a ja vam
        kazem on je onoliko moguc, koliko je moguce i realno
        da ce Beograd jednog dana biti dio pasaluka turske
        drzave.

        DANI: Po Vama je, izgleda, sve izgubljeno?

        SENDIJAREVIĆ: Nije,
        ako u medjuvremenu patriotske snage BiH ucine odredjene
        radnje. Ja nemam nista protiv ako se objavi narodu i
        kaze: ovo su vam posljedice Dejtonskog sporazuma - vi
        gubite drzavotvorna prava, gubite drzavu. Cetrdeset
        devet posto teritorije neminovno ide u Srbiju, pedeset
        jedan posto ode u Hrvatsku. Mi ostajemo bez drzave. Ali,
        Izetbegovic to ne zeli da kaze. Bosanski kongres se
        bori za Ustav iz '92, za odluke referenduma o
        nezavisnosti i za drzavu BiH. Bosanski kongres se bori
        da tu drzavu odbrani za bosnjacki narod i za sve
        Bosance koji drzavu BiH dozivljavaju kao svoju
        domovinu. To je istina, to je princip. Narodu se mora
        omoguciti da izadje na referendum, kao slobodni građani
        koji imaju krov nad glavom i koji nisu gladni i zedni.
        Neka na referendumu donese odluku o sudbini drzave. Ako
        se narod slaze da izgubi sopstvenu drzavu, nema
        problema. Mi smo onda svoju priču zavrsili.

        Objavljeno u broju
        58 DANA, AUGUST / KOLOVOZ 1997.