SAOPCENJE POVODOM TEKSTA PROF.KASIMA TRNKE "NISAM AMNESTIRAO JNA"

Sarajevo, 8. Februar, 1999.

Povodom teksta "Nisam amnestirao JNA" objavljenog u "Oslobodjenju" od 3. februara, zelimo istaci da Kasim Trnka u njemu nije odgovorio kakav je sporazum postigao sa JNA 15. aprila 1992. Trnka nije rekao o kakvom se dogovoru radi, po predmetu subjektu i sadrzaju. Trnka i njegov poslodavac, tsdssnji predsjedavajuci Predsjednistva Alija Izetbegovic, nisu imali mandat za pregovore sa JNA i neovlasteno su usli u ustavnu problematiku mimo Parlamenta BiH. Njegova je tvrdnja da je sa JNA generalima postignut i potpisan sporazum u okvirima "zenevske konvencije" i "u cilju zastite civilnih lica".

Ovaj sporazum, koji nikad nije objavljen, desio se nakon dogovora Predsjedika Predsjednistva Alije izetbgovica i generala JNA u Skoplju krajem aprila 1992. Poznata je Izetbegoviceva izjava data tih dana da ce se JNA u Bosni transformirati u bosansku armiju. Treba se podsjtiti da je tada na snazi bio ultimatum Predsjednika SAD Georgea Busha upucen JNA, da do 31. maja izadje iz BiH. Osnova ovog zahtjeva je priznanje RBiH od strane Evropske unije i SAD od 7. aprila 92. Sporazum koji je Trnka postigao sa JNA o "sukobljenim stranama u BiH" desio se u pravom trenutku za JNA tako da je ona izbjegla ameri~ki ultimatum.

Pomenuti sporazum je interesantan jer se desio i tri dana prije donosenja rezolucije 752 Savjeta bezbjednosti UN u kojoj se zahtjeva da Hrvatska i Srbija obustave mjesanje u unutrasnje stvari BiH, ~ime je definira agresija tih zemalja na BiH. Zato se namece pitanje zasto je Izretbegovic tri dana prije zasjedanja Savjeta bezbjednosti poslao svog opunomocenika koji je potpisao navodni "sporazum u interesu civila" . Jer, je jasno da je uz Trnkin potpis JNA dobila papir kojim mase svjetskoj zajednici i Savjetu bezbjednosti da je sama zrtva agresije, izmedju primjene prava i Povelje UN i dogovora, izabrala dogovor. Poznato je da su dogovore oko budu~osti RBiH pratile granate i novi korpusi iz Srbije kao pregovara~ki argumet.

Od svega je najvaznije da bh. javnost sazna sadrzaj sporazuma sa JNA. To ne bi trebalo biti sporno jer kako vec sam Trnka kaze razmatrao ga je i Internacionalni sud pravde u Hagu sto zna~i da ne bi trebao biti tajan. To bi pomoglo da se rasvijetle sporna pitanja: kako je definirana pobuna bosanskih Srba, odnosno da li je osim "interesa civila" razmatrana i ustavna problematika? Ako jeste to je protu-ustavna aktivnost po tada vazecem Ustavu RBiH.

Naime, sve do Dajtona Karadzic je od strane bh. predstavnika, a onda neizbjezno i od "svijeta" tretiran kao ravnopravan pregovara~ sto obara i tezu da "mi podjelu nismo htjeli, ali svijet nas je primorao". To je BiH nanijelo ogromne stete sto pokazuje i postojece stanje u zemlji. Ako se ova pitanja ne razrijese prof. Trnka ce i dalje moci da tajne i protuustavne dogovore smatra uspjehom svoje karijere i biografije a Izetbegovic da se pokriva Profesorovim meritornoscu.

©Bosanskohercegovacka patriotska stranka
Zagrebacka 30, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel:387(71)230-592 Fax:230-593